U organizaciji  Matice hrvatske Ogranka u Čakovcu, u zgradi Scheier  održano je  predstavljanje tri novoobjavljena djela čakovečke književnice Petrane Sabolek – kajkavskog romana „Moč življenja“ objavljenog u nakladi OMH u Čakovcu, poetske zbirke „Niti, spone, relacije“ te zbirke priča za djecu „Priče za naj dječje uho“.

Uz autoricu, Petranu Sabolek koja je  govorila o svojoj plodnoj spisateljskoj karijeri te okupljene pobliže upoznala  s postupkom nastajanja i zanimljivim pojedinostima ovih triju djela, program je  izvedbama uglazbljenih djela same autorice uveličao prof. Damir Rodiger, a interpretacijom dramskih i drugih odlomaka Beličanke Julija Novak i Vesna Herman, koja je bila nominirana  za najbolju žensku ulogu na KAM-u u Prelogu 2017. godine u predstavi KUD-a Belica „Štiri pajdašice“, napravljenoj upravo prema tekstu Petrane Sabolek.

U uvodnom obraćanju plodnu književničku aktivnost Petrane Sabolek, ujedno i članice predsjedništva Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu  pohvalio je predsjednik Matice hrvatske Ogranka Čakovec  Zoran Turk istaknuvši kako Petrana, osim što je odličan autor, jedna je od  najaktivnijih članova i pokretač mnogih ideja i inicijativa u čakovečkom Ogranku Matice hrvatske.

Čestitke autorici uputila je i gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini. „Veseli me i čestitam  za svako slovo, stih ili priču koju Petrana dijeli s nama čitateljima, i moramo biti ponosni što u našem gradu i Međimurju  imamo  ljude koji na ovakav način brinu za očuvanje njihove bogate baštine i identiteta svima onima koji dolaze iza nas. Ove, ali i sve ostale  knjige Petrane Sabolek  predstavljaju most između prošlosti i budućnosti, čuvajući priče i tradicije koje oblikuju zajednicu.“, kazala je gradonačelnica Cividini.

Na samom predstavljanju novih djela Petrane Sabolek moglo se čuti kako su „Priče za naj dječje uho“  njezina  prva zbirka priča s djecu. Sadrži dvadeset i pet priča: bajkovitih, životnih, ljubavnih, spekulativne fantastike čak arhaičnih koje nude djeci realnu sliku svijeta, dakle, bez podilaženja, prešućivanja, lažnog moraliziranja. Priče su sabrane u četiri bloka: Priče s planete gusaka, Priče s ruba sna, Priče za naj dječje uho i Priče za ljubavne neznalice.

„Niti, spone, relacije“  je treća poetska zbirka na standardu za odrasle. Tematski je bliska poetskom dvoknjižju iz 2019. godine („Poetski flešbek“ i „Pjesme iz Apsurdistana“) i u neku ruku je nastavak iste poetske priče vezane za čovjeka današnjice, kolokvijalno nazvanog ljubimcem 21. stoljeća. U prvom bloku, Niti, fokus je na vlastitom poimanju sebe kao jedinku, čovjeka premreženog nitima karaktera te dinamičnim i kompleksnim s vremenom, obilježenim brzim tehnološkim napretkom, globalizacijom i promjenama u društvenim normama kao i načinu života, sve više sjedalačkom uz stalnu povezanost i pristup informacijama, digitalnoj ovisnosti i sl. Drugi blok, Spone, fokus prebacuje na njegov odnos prema drugima, iz obiteljskog okruženja kao i na ljubavnom, prijateljskom i poslovnom planu, dok se treći blok, Relacije, bavi životnim okruženjem. Naglaskom na holističkom pristupu zdravlju, tjelesnom, mentalnom i emocionalnom blagostanju sa specifičnim potrebama preferencijama uz sve veću svijest o klimatskim promjenama i održivosti koja traži ekološki prihvatljiviji način života. U pitanju su opstanak, dakle budućnost. Šezdeset  pjesama na navedenu temu pisano je u rimi i slobodnim stihom kao i u prozi.

Na samom kraju predstavljen je roman na kajkavskom  „Moč življenja“. Specifičnost ovog djela, 119. po redu u nakladničkom programu čakovečkog Ogranka Matice hrvatske je to što je  jedno od rijetkih u hrvatskoj književnosti koje je u potpunosti napisano na kajkavskom narječju, odnosno na govoru mjesta Donji Kraljevec. Ovo djelo, kako je rečeno, vrijedan je doprinos književnom stvaralaštvu jer bez zadrške promiče dijalektalnu književnost, ne obazirući se na činjenicu da ni dan danas ne postoji jedinstvena gramatika ili pravopis kajkavskoga narječja. Autorica je pišući ovo djelo stvorila svoj vlastiti književni, gramatički i pravopisni svijet te ga je konzekventno oblikovala, učvrstila i ostvarila. Jezik, kultura i običaji Donjeg Kraljevca tako ostaju sačuvani za buduća pokoljenja, što može poslužiti kao poticaj drugim autorima da na sličan način sačuvaju svijet svoga rodnoga kraja i predstave ga javnosti.