S prvim danom srpnja navršava se 11 godina otkako je Republika Hrvatska postala članica Europske unije, a Međimurska županija reprezentativna je regija naše zemlje koja pronosi europske vrijednosti i prva na ljestvici razvojnih postignuća temeljenih na privlačenju sredstava iz europskih fondova.
Stotine projekta ostvarenih uz podršku EU fondova realizirano je u Međimurju u svim područjima djelovanja – od turizma i prezentacije baštine, do zdravstva i sporta. Taj snažan projektni ritam nimalo se nije usporio niti tijekom protekle godine dana pa je Međimurska županija upravo ušla u novi ciklus obnove svojih obrazovnih ustanova, ali i čitav niz projekata vezanih uz povećanje otpornosti na klimatske promjene. U zadnjem projektnom ciklusu riječ je o obnavljanju parkovne arhitekture diljem našega kraja, uz koji je pokrenut i impresivan niz investicija u drugim područjima.
„Osim što Međimurska županija čeka zeleno svjetlo države za formiranje centra za palijativnu skrb i izgradnju novog prostora za sve zdravstvene laboratorije, uspješnim kandidiranjem projekta dobili smo sredstava za formiranje centra za starije i nemoćne osobe koji ćemo graditi u Nedelišću. Ušli smo u nove europske projekte u domeni prezentacije i čuvanja povijesno-kulturnog blaga – formiranje hiže međimurske popevke u Donjoj Dubravi, te veliku investiciju revitalizacije Feštetićeva kaštela u Pribislavcu, vrijednu 6.633.118 eura. Centar znanja Međimurja raste iz godine u godinu i uživa osobitu podršku EU-a jer je prepoznat kao primjer revitalizacije“, kaže župan Međimurske županije Matija Posavec.
NESTAJU GRANICE I MEĐIMURJE SE STAPA S EUROPOM
Početkom 2023. godine Republika Hrvatska postala je i dio schengenskog prostora, te je u Međimurju – na sjeverozapadnim vratima naše zemlje – započelo brisanje oznaka negdašnjih graničnih prijelaza sa zemljama članicama EU-a. Nedavno su i iz Međimurja policijski i carinski objekti s bivših prijelaza otišli u povijest.
Za Međimursku županiju ulazak u schengenski prostor nije bila tek očekivana novost, već još jedna perspektiva. Snažna razvojna interakcija sa susjedima u Sloveniji i Mađarskoj, osobito s pomurskim Hrvatima, sada je dobila još veći zamah, vidljiv i u značajnim prekograničnim projektima, ali i drugim oblicima suradnje.
Tajna uspješnog projektnog kontinuiteta Međimurske županije leži u činjenici da se naša Županija za novo doba pripremala i prije nego što je to doba stiglo, ističe župan Matija Posavec: „Uz stabilan proračun kojim se mogu pratiti zahtjevan projektni ritam, pravovremeno smo osnovali razvojne agencije – javnu ustanovu za razvoj REDEA-u i Međimursku energetsku agenciju MENEA-u, koje su danas turbine razvoja Međimurja. U njima se rađaju vrijednosti za nova stoljeća i pronalaze putovi do sredstava kroz labirint natječaja i njihovih uvjeta“, ističe župan i dodaje:
„Ne čudi što je Međimurska županija u prvih 11 godina članstva Hrvatske u Europskoj uniji ostvarila najveći razvojni zamah na svim područjima u našoj zemlji i što se promaknula u najuspješniju regiju u privlačenju sredstava europskih fondova jer vrijednosti razvijenog europskog svijeta ugrađene su u karakter Međimurki i Međimuraca“, kaže župan, podsjetivši na jednu povijesnu brojku: kada se u Hrvatskoj provodio referendum za pristupanje Europskoj uniji, rezultat na nacionalnoj razini bio je 66,27 posto glasova ZA. U Međimurskoj županiji postotak onih koji su se izjasnili ZA ulazak u EU dosegnuo je 75,73 posto i bio daleko najviši u Hrvatskoj.