Hrvatski dan nepušenja – Dan bez duhanskog dima se od 2003. godine tradicionalno obilježava na prvi dan Korizme s ciljem poticanja pušača na prestanak pušenja. Period Korizme mnogi doživljavaju kao poticaj za odricanje od nekih loših navika te uvođenje nekih zdravih i korisnih običaja u svoju dnevnu rutinu. Stoga se na Pepelnicu pušače nastoji dodatno osvijestiti o štetnom djelovanju duhanskih proizvoda te ih ohrabriti da donesu dobru odluku i uključe se u neki od oblika pomoći za lakši prestanak pušenja.

 

Dobro je poznato da je pušenje jedan od najznačajnijih izbježivih rizičnih čimbenika za razvoj brojnih bolesti, kao i da ugrožava zdravlje osoba izloženih pasivnom pušenju, posebno djece. Štetno djelovanje manifestira se na svim organima u našem tijelu, što značajno skraćuje životni vijek i smanjuje kvalitetu života. Navika pušenja najčešće se stječe u adolescentnoj dobi, a posljedice po zdravlje postaju izraženije u odrasloj životnoj dobi kada većina pušača postane svjesna štetnosti pušenja i barem jednom, a mnogi i više puta, pokušava prestati s tom navikom. Pušenje je bolest ovisnosti pa se nakon prestanka pušenja javljaju apstinencijske smetnje koje znaju biti veoma neugodne i mnoge pušače odvrate od namjere prestanka pušenja. U procesu odvikavanja dragocjena je stručna pomoć, a kao jedan od najboljih načina motivacije i podrške pušačima za realizaciju dobre odluke – prestanka pušenja, pokazale su se škole nepušenja.

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije već treću godinu provodi program Škole nepušenja za odrasle. Škola nepušenja organizirana je u popodnevnim satima u prostorijama Zavoda. Sudjelovanje je besplatno, nije potrebna uputnica.

Unatrag dva mjeseca pokrenut je i program Škole nepušenja za djecu i mlade kao jedinstveni program za odvikavanje od pušenja u adolescentnoj dobi. Program škole modificiran je i prilagođen polaznicima i zahtjevima njihove dobi i pušačkog staža, a u njegovom provođenju dragocjena nam je suradnja s Hrvatskim zavodom za socijalni rad i Udrugom udomitelja Međimurske županije.

 

Znatiželja, pritisak vršnjaka, nesigurnost i sklonost rizičnom ponašanju mnoge mlade lako „sprijatelji“ s cigaretom ili nekim drugim oblikom duhanskog ili nikotinskog proizvoda.

Prema ESPAD istraživanju Hrvatska je još uvijek među zemljama s najvećom učestalošću pušenja među mladima, a gotovo 70 % ispitanih petnaestogodišnjaka navodi da su im cigarete, unatoč zakonskim propisima koji brane prodaju maloljetnicima, uglavnom lako dostupne. Zamjećuje se i sve izraženiji problem zlouporabe nikotinskih vrećica, e-cigareta, grijanih duhanskih proizvoda i drugih oblika pušenja u djece i mladih.

 

Svjesni svih mogućih štetnih posljedica pušenja u ranoj životnoj dobi, kao i svih dobrobiti što ranijeg prestanka pušenja kod onih koji su ovisnost ipak već razvili, ističemo da bi prevenciju i sprječavanje pušenja kod maloljetnika trebalo istaknuti kao važan javnozdravstveni prioritet.